Što je Linux?
Kada pitam svoje prijatelje i poznanike nešto o operativnim sustavima kao npr. Linux, najčešći odgovori koje dobivam su "prvi put čujem za to", "zar to nije ono za hakere?" ili "čuo sam, ali to je za profesionalce". Veoma rijetko imam priliku razgovarati s nekim tko je doista isprobao neku od distribucija Linuxa, a još rjeđe s nekim tko se njome svakodnevno služi. Živimo u društvu u kojemu u računalnome svijetu (nažalost!?) dominiraju operativni sustavi (u nastavku teksta skraćeno OS) tvrtke Microsoft, konkretno Windows serija 95/98/Me/2000/XP/Vista/7. U osnovnim i srednjim školama veoma ćete rijetko imati priliku raditi s bilo kojim drugim operativnim sustavima osim s onima iz serije Windows. Na fakultetima je situacija nešto bolja, no rijetki se odlučuju isprobati nešto novo, osim ako nije riječ o obvezatnome dijelu nastavnog programa (a to je uglavnom rezervirano za studije iz IT branše). Ono što ovim tekstom želim objasniti zašto bi se netko od čitatelja trebao ohrabriti i isprobati neku od distribucija Linuxa. No prvo nekoliko riječi o tome kako je i gdje nastao Linux.
Zvijezda je rođena – u Finskoj
Jedan od razloga zašto Linux nije toliko prihvaćen i popularan upravo je način na koji je nastao. Prvi kernel (središnji dio svakog OS-a) napisao je Linus Benedict Torvalds 1991. godine i objavio ga u skupini za vijesti comp.os.minix, izjavljujući kako je riječ o malome projektu i kako bi želio znati što ljudi o njemu misle. Tada nije ni sanjao da će njegov mali projekt iz studentskih dana izrasti u jedan od najmoćnijih OS-a svijeta. Informacija koju malo ljudi zna, je da se Linux isprva trebao zvati Freax. Ime je izvedeno kombinacijom engleskih riječi free ('slobodan') i freak ('entuzijast') te slova "x" koje je trebalo aludirati na obitelj Unix OS-a. Međutim, njegov prijatelj Ari Lemmke mislio je da to nije dobro ime, pa je bez njegovog znanja sve objavio pod imenom Linux. Iako je i sam Torvalds prvotno uzeo u obzir to ime, smatrao ga je previše egoističnim, no poslije se ipak složio s prijateljevim prijedlogom. Zvijezda je rođena...
Što Linux nudi?
Dakle, ključno je pitanje što Linux nudi i zašto bi se netko trebao njime koristiti. Mislim da ću vam to najbolje objasniti sljedećom pričom. Zamislite da ulazite u restoran koji je sagrađen i uređen baš onako kako biste vi htjeli. Na ulazu vrhunsko osiguranje, ali diskretno. U posljednji trenutak primjećujete natpis "Sva jela možete isprobati besplatno". Pomalo s nevjericom zbog natpisa koji ste upravo ugledali, malo detaljnije razgledavate unutrašnjost i zaključujete kako je restoran veoma solidno građen te da bi ga bilo prilično teško srušiti. Bacate pogled na namještaj i uočavate da ima više vrsta stolaca te odlučite isprobati neke od njih. Nakon što ste pronašli stolac po svojemu ukusu i smjestili se na njega te se nadivili bogato ukrašenim stolovima i zidovima, za oko vam zapinje prekrasan pogled kroz prozor i vi ste apsolutno oduševljeni ovim mjestom. Odjednom shvaćate kako je vrijeme za isprobavanje jela. Ipak, ovo je restoran, a vi ste gladni. Na stolu je gomila jelovnika i vi otvarate jedan na kojemu piše "Repozitorij". Ništa ne razumijete ili vrlo malo razumijete što piše, pa odlučite pozvati konobara. No nailazite na prvi problem. Logično bi bilo da je konobar već pored vas, ali nema nikoga! Najprije to činite bojažljivo i netko proviruje kroz vrata kuhinje, ali brzo nestaje. Odlučite ponovno pozvati konobara, ali ovaj put malo sigurnije. "Kako ti mogu pomoći?", ljubazno upita glas iza vas. Okrenete se i na svoje veliko iznenađenje shvaćate da vam se ne obraća konobar, nego gost za susjednim stolom. "Hm, pa njega maloprije nije bilo", čudite se u sebi. "Žedan sam", odgovarate mu. "Možete li biti malo konkretniji?", upita vas gost-domaćin. "Uh, pa naravno", pomislite u sebi, "ne može on znati što se meni pije." Odgovarate: "Popio bih pivo." "A koje pivo?", i dalje ljubazno pita gospodin za susjednim stolom. Sada se već pomalo ljutite na svojeg susjeda, iritantan je s tim pitanjima, ali u posljednjemu trenutku odustajete od komentara, znajući kako je ipak u pravu. "Ožujsko od 0,33 u ljubičastoj boci", ovaj put posprdno precizno odgovarate. "Samo povucite ručku ispod stolca s lijeve strane i otvorit će vam se hladnjak u kojemu ćete naći to što tražite." S nevjericom gledate u svojega gosta-domaćina, ali zbog nečeg u njegovome pogledu znate da se ne šali. Okrećete se nalijevo i ugledate ručku za koju ste do sada mislili da je tek ukras. Povlačite je i voilà... hladnjak je otvoren! "A u tri pivske boce, pa imam hladnjak ispod stolca, gdje ćeš bolje, hej! Ali čekaj, hm... tu je samo jedna vrsta boce i to bez etikete." Tek što vam je ta misao prošla kroz glavu, ugledate gomilu dugmadi podijeljenih sustavno u nekoliko skupina. Nakon što ste malo proučili o čemu se radi, vidite da je dovoljno redom pritisnuti dugmad "Ožujsko", "Ljubičasta" i "0,33", da biste dobili ono za što nikada ne biste pomislili da je moguće. Ubrzo otkrivate kako cijela ona gomila "ukrasa" nisu samo ukrasi, nego da itekako imaju svoju svrhu i funkciju. Jelovnici nisu samo jelovnici, nego i oni imaju svoju funkciju. Uskoro ste se i najeli i napili. Kada ste malo zapeli, pomogli su vam gosti za susjednim stolovima. To je nešto sasvim drukčije od onoga na što ste navikli, ali zbog toga nimalo lošije. Dapače, ovdje je sve po vašem i jedva čekate da sve ispričate svojim prijateljima...
Koju Linux distribuciju odabrati?
Još uvijek vam nije jasna priča s restoranom? Evo prve poveznice: znate da za svakog ljubitelja određene kuhinje postoji i restoran u kojemu se poslužuju jela iz te kuhinje. Ako volite kinesku hranu, idete tamo gdje je nude. Zasigurno nećete zastati ispred kamp-kućice na kojoj na lošem bosanskom piše "Fast fud" i na još lošijem kineskom pitati imaju li pekinšku patku. Je li tako? Ista je stvar i s distribucijama Linuxa. Svaka od njih ima određenu posebnost, a na vama je da najprije saznate što zapravo želite i zatim se informirate na internetu (na službenim stranicama distribucija, forumima, blogovima, IRC-u) koja distribucija nudi ono što vam treba. Nije previše bitno koje računalo imate. Gotovo da nema računala proizvedenog u posljednjih deset godina na kojemu ne bi radila bilo koja distribucija Linuxa. Pojedine su distribucije namijenjene upravo starijim računalima i izvrsno rade na njima. Postoje i veličinom vrlo malene distribucije, najbolji primjer takvih distribucija je Damn small Linux. Skraćeno DSL, na adresi http://www.damnsmalllinux.org/
Za sve one koji tek počinju preporučujem distribucije Ubuntu, OpenSUSE ili Fedora, a za one s nešto slabijom konfiguracijom Xubuntu (derivat distribucije Ubuntu za slabija računala)ili možda Lubuntu. Trenutačno postoji velik broj distribucija od kojih su neke veoma dobre i jednostavne za instalaciju, ali ove koje sam nabrojao najraširenije su u uporabi i najlakše je pronaći nekoga tko će vam pomoći ako negdje zapnete. S vremenom ćete steći znanje i izgraditi ukus, tako da ćete znati što vam se sviđa i sami lako izabrati nešto od ponuđenog. To je kao kada se zasitite jedne vrste hrane, pa počnete eksperimentirati s drugom ili ih počnete kombinirati!
Instalacija operativnog sustava Linux
Prvi susret s nekom od distribucija Linuxa obično je instalacija, budući da računala još uvijek rijetko dolaze kupcu u ruke s predinstaliranim Linuxom. Danas je instalacija distribucija Linuxa mnogo lakša u odnosu na onu od prije dvije-tri godine, a pojedine distribucije lakše je instalirati nego Windows OS. Predlažem da prije instalacije distribuciju isprobate preko LiveCD slike na CD-u. Ništa se neće instalirati na računalo, a ujedno ćete provjeriti kompatibilnost s hardverom računala na koji namjeravate instalirati Linux. Moći ćete isprobati i aplikacije s CD-a, bez straha da ćete uništiti postojeću instalaciju OS-a s kojom se trenutačno služite. Prilikom odabira LiveCD-a odaberite desktop inačicu ovisno o vrsti procesora koji imate u računalu.
Grafičko sučelje (GUI)
GUI je u sklopu Linuxa riješen odlično, kako tehnološki, tako i za oko. Uređivanje grafičkog sučelja jedna je od prvih radosnih aktivnosti prilikom otkrivanja Linuxa, naročito za one korisnike koji su prije upotrebljavali Windows OS i htjeli promijeniti izgled grafičkog sučelja, ubrzo shvativši da je to nije moguće u željenoj mjeri, osim ako ne instaliraju dodatni softver koji ponekad dovodi u pitanje stabilnost sustava. Linux ima generički grafički sustav koji se zove "x windows", a preko njega se mogu instalirati razni podsustavi. Najpoznatiji su Gnome, KDE iXfce. Međutim, najveća je poslastica Compiz Fusion, kompozitni upravitelj prozorima sa skupom alata za njegovu instalaciju i konfiguraciju. Ako vam se ne sviđa Compiz Fusion, uvijek možete isprobati Emerald iliMetacity. Gotovo da ne postoji ništa što na svojemu elektroničkom ljubimcu ne možete zamijeniti nečim drugim, ako vam se prvo ponuđeno rješenje ne sviđa. U tome leži jedna od najvećih prednosti Linuxa – za sve imate alternativu. Sjećate li se Ožujskog od 0,33 u ljubičastoj boci i lijepo dekorirane unutrašnjosti restorana točno po vašemu ukusu?
Instalacija upravljačkih programa i aplikacija
Izrazito mi se svidjelo to što za distribucije Linuxa ne morate instalirati nikakve upravljačke programe zasebno. Jednostavno priključite kabel i sustav sam obavi sve što je potrebno. Nakon toga rijetko je potrebno ponovno pokrenuti sustav. To nije ni slično proceduri na koju ste navikli – traženje upravljačkih programa na internetu, njihovo preuzimanje, instalacija i restart računala – ali zbog toga nimalo lošije, dapače. Zapravo, prilično sam siguran da će vam se svidjeti (niste navikli na stolac-hladnjak, ali biste ga voljeli imati, zar ne?). Naravno, ako je hardver kompatibilan i podržan. Ako nije, prilično lako možete pronaći upute za instalaciju na internetu. Ako još uvijek nemate vlastito računalo ili planirate kupiti novo, najprije provjerite njegovu kompatibilnost s Linuxom. Tko zna, možda ćete ga već nakon čitanja ovog članka poželjeti instalirati i isprobati.
Instalacija aplikacija na spomenutim distribucijama također je veoma jednostavna. Aplikacije je moguće instalirati na više načina: preko središnjeg repozitorija, terminala ili nekog od formata paketa (npr. deb ili rpm –nešto kao EXE na Windows OS-u). Još se uvijek može na dobar stari način preuzeti i kompajlirati izvorni kôd te pokrenuti instalacija preko skripte, ali sada je to iznimka. Autentičnost repozitorija provjerava se enkriptiranim ključevima, kako bi se isključila mogućnost da aplikaciju preuzimate s neželjenog mjesta (proces se odvija diskretno u pozadini i javlja se tek kada nešto nije u redu).
Veliki dio softvera na Linuxu potpuno je legalan i besplatan. Dakle, nema traženja i preuzimanja crackova, riskiranja da ćete dobiti kakvog podmetnutog trojanca i slično. Nabrojat ću vam neke od poznatih aplikacija s kojima se bez problema možete koristiti: Mozilla Firefox, OpenOffice, AbiWord, Evolution, FreeMind, Frostwire, Brasero, VLC Media Player, Skype, GIMP, Picasa, Scribus, Inkscape Vector Graphisc Editor, Empathy, Eclipse, VirtualBox, Xchat IRC, KeePassX itd. Sjećate li se natpisa o besplatnome probavanju svih jela na ulazu u restoran?
Sigurno je i stabilno
Najveće su prednosti Linux OS-a njegova sigurnost i stabilnost. Već po zadanim postavkama nakon instalacije, sustav je za većinu korisnika veoma siguran i najčešće nije potrebno dodatno osiguravanje sustava (bilo instalacijom dodatnog softvera, bilo mijenjanjem postavkâ). Virusi koji napadaju Windows OS ne mogu vam gotovo ništa, a ono malo virusa koji postoje za Linux više služe kao pokazna vježba ili dokaz da je Linux OS ipak moguće zaraziti. No ne brinite, mogućnost da zarazite sustav bilo čime doista je veoma mala. Od "upada" s interneta štiti vas jak softverski vatrozid. (NAPOMENA: neke distribucije ne instaliraju vatrozid odmah, pa je to potrebno učiniti naknadno!)
Jedan od razloga zašto je Linux OS toliko siguran je to što je pravi višekorisnički sustav. To znači da vi inače radite kao korisnik, a kada pokušate mijenjati postavke OS-a, instalirati aplikaciju ili uređaj, sustav će vas zatražiti tzv. root-zaporku. Root ('korijen') je naziv koji se u Linux zajednici upotrebljava za administratora sustava. To je veoma bitan aspekt sigurnosti, jer se velik broj problema koje imate s Windows OS-ima pojavljuje upravo zbog toga što u njima uvijek raspolažete s pravima administratora sustava. To je pogrešno! No srećom za Windows korisnike u Microsoftu su to uvidjeli pa se u novijim verzijama Winowsa ovaj problem polako rješava. Na Linuxu vi birate na kojemu ćete stolcu sjediti, direktorskom ili radničkom. Sjećate li se da ste u restoranu mogli izabrati više vrsta stolaca?
Jedino što vas još može podsjetiti na sigurnost, uz root-zaporku koju upisujete iz navedenih razloga, utipkavanje je imena korisnika i njegove zaporke prilikom ulaska u sustav, no ako imate samo jednog korisnika postoji mogućnost automatske prijave,ako vi tako želite. Nema glupih pitanja o tome jeste li sigurni da ste baš vi pokrenuli taj program(legednarn-dosadni UAC na Windowsima), kao ni upozorenja o programima koji mogu ugroziti vaš sustav. Pitanja kao što su "Jeste li sigurni?" rijetka su na Linuxu. Gotovo sve promjene stupaju na snagu odmah (to je odlično za iskusne korisnike, a za one manje iskusne katkad malo problematično). Osiguranje restorana diskretno je, sjećate li se?
Ako ste jedan od korisnika koji često isprobava nove aplikacije ili uređaje, jedna od stvari koje vam kod nekih verzija Windows OS-a zasigurno ide na živce potreba je za ponovnim pokretanjam sustava (restartom) nakon instalacije. Dobra je vijest da je kod Linux OS-a takva radnja rijetko potrebna. Restart je doista nužan onda kada se instalira novi kernel. Koliko je Linux stabilan OS može vam pokazati činjenica da ga kao primarni OS rabe sve financijske burze (osim Londonske koja se sve do ove godine koristila Windows rješenjima, ali i ona upravo prelazi na Linux), državne agencije kao što su NSA, CIA i FBI u SAD-u te državne službe poput njemačke vojske i francuske policije. Ono što javnosti nije toliko poznato je da je i sam Microsoft jedno vrijeme na određenome broju svojih servera imao platforme Linux, kao i to da se čitava filmska industrija (Hollywood) služi Linuxom za renderiranje cool efekata viđenih u filmovima kao što su trilogija Matrix, Titanic, Deep blue sea, Man in black i dr. Kao i svaki moderni OS, Linux omogućava i tzv. cluster, strukturu u kojoj više računala djeluju kao jedno. Većina takvih najmoćnijih svjetskih računala rade upravo pod nekom od distribucija Linuxa. Na ljestvici 500 superračunala Linux je vodeća platforma (80% takvih računala radi s Linuxom, a s Windows OS-om tek 1%). Značajno je napomenuti da svi mission-critical serveri rade na nekom od *nixa, u velikoj većini na Linuxu.
Možda niste znali:
- Linux, Appleov operativni sustav za računala, Android, iOS i još mnogi drugi, svi oni su "nasljednici" neke verzije Unixa. Moglo bi se reći da imaju istog pradjeda :-)
- Linux možete pronaći na mnogobrojnim uređajima; ručnim satovima,satelitskim i DVB prijemnicima, u automobilima, a u zadnje vrijeme i u mobitelima. (konkretno mislim na Ubuntu mobitele)
Kako da znam da je Linux za mene dobar izbor?
Na to je pitanje teško dati odgovor. Linux nije za vas ako odgovarate sljedećemu opisu: igrate velik broj igara na računalu, radite s aplikacijama koje stvaraju sadržaje u flash-tehnologiji, profesionalno se bavite grafičkim dizajnom (Photoshop, AutoCAD i sl.), radite u području koje zahtijeva softver koji ne postoji na platformi Linux ili ste ponosni vlasnik nekog vanjskog uređaja ili komponente računala koja radi isključivo s Windows OS-om. Linux također nije za vas ako ste osoba koja nije spremna na nešto novo, pitati, istraživati te ako želite sve na gotovo. Tada vam treba restoran s konobarom.Ma zapravo kada se sve zbroji, baš sa Linuxom i dobijete sve na gotovo!
Linux je definitivno za vas ako ne radite na gore navedeni način. Tada ste zasigurno ljubitelj domaćeg ozračja i švedskog stola i treba vam restoran iz našeg primjera. Možete se igrati i na Linuxu, ali je broj igara, nažalost, ograničen. Proizvođači igara još uvijek ne proizvode igre koje rade nativno na platformi Linux. No zato je tu aplikacija Wine (Windows Extension) koja omogućuje instalaciju Windows programa. Ne rade baš svi programi i igre, ali većina ih radi bez ikakvih problema (npr. Photoshop, Counter Strike ili Call of Duty).
Linux zajednica
Ono što zovemo "Linux zajednica" predstavlja sve ljude koji dobrovoljno pomažu drugim korisnicima Linuxa. Linux se ne može odvojiti od Linux zajednice korisnika, to je kao restoran bez ljudi. Na internetu možete pronaći sasvim pristojan broj stranica koje se bave ovom tematikom i pomažu početnicima poput vas. To su uglavnom različiti portali, blogovi i forumi. Velik broj početnika svoje vrijeme provodi i na IRC-kanalima (npr. za Ubuntu na hrvatskome jeziku server je irc.ubuntu.com, a kanal #ubuntu-hr).
Pritom nije potrebno postavljati pitanja poput: "Imam jedno pitanje, može li mi tko pomoći?", pa zatim pričekati dvije minute i otići. Pitanje postavljate odmah i izravno: "Kako da stavim svoju sliku kao pozadinu na radnu površinu?" Koliko ćete čekati odgovor ovisi uglavnom o tome u koje ste vrijeme na kanalu. Navečer, kada ljudi nisu na poslu i koriste svoje slobodno vrijeme, čekat ćete kraće. Isto vrijedi i za forume i blogove. Čim netko ugleda vaše pitanje, odgovorit će vam ako zna. Većina korisnika Linuxa veoma su susretljiva bića. Naravno da će biti svakakvih, pa i uobraženih. No ne dajte se smesti – došli ste po odgovor, a ne na psihoanalizu.
Ima i ljudi koji se tek počinju koristiti Linuxom, oduševe se, pa zbog svojega neznanja preuveličavaju stvari. "Čovječe, samo što ne kuha kavu i peče palačinke." Ma može i to, ali kod vas još ne (što je, mislili ste da ne može?!). Uzmite u obzir da su sve to ljudi koji svoje slobodno vrijeme posvećuju vama ili nekome poput vas i da za to nisu plaćeni. Nikako nemojte "prijetiti" da ćete se prestati koristiti Linuxom, jer ćete ispasti smiješni i bit ćete na gubitku. Sjetite se komunikacije s drugim gostima u restoranu. Sve će biti u redu ako se normalno ponašate.
Tiha voda brege dere...
(umjesto zaključka)
Iznio sam vam mnogo informacija iz kojih nije teško zaključiti da je Linux stabilan, skalabilan, besplatan, siguran, fleksibilan i prilagodljiv korisniku. Popravlja se i situacija s podrškom za novi hardver, pa je podržano sve više uređaja koji imaju predinstalirani Linux. Linux podržava široku paletu uređaja, čak i pojedini mobiteli imaju prilagođenu inačicu Linuxa (npr. Nokia N900),a na kraju krajeva i Google Android operativni sustav za mobilne uređaje baziran je na Linuxu . U svakome slučaju treba biti otvoren prema promjeni, prihvatiti činjenicu da je "Linux ≠ Windows" i da stoga nije realno očekivati da stvari budu onakve na kakve ste navikli. Ako je nešto drukčije, ne znači da je lošije! Linux se radi i raste s ciljem da bude bolji od drugih OS-a, a to se može postići samo ako je drukčiji (pravljenje kopija nečije slike ne čini nekoga umjetnikom, je li tako?).Kad smo već kod kopiranja, moram napomenuti da Linux distibucije možete kopirati i milijun puta,dijeliti sa svima. Najbolja stvar u svemu tome što vam nitko – pa niti policija, zbog toga ne mogu ništa,a sa Windowsima ipak nije tako,zar ne?
Kao što sam naveo još na početku, način na koji je Linux nastao upravo je jedan je od razloga zašto nije toliko raširen, ali upravo je zbog toga dobar: rastao je sporo, bilo je potrebno dugo da dostigne kompletnost, no sve na zdravim temeljima. Važno je napomenuti da su ga korisnici radili sami za sebe. To su mahom entuzijasti, ljudi koji vole to što rade, što je možda i najznačajniji čimbenik koji je Linux učinio tako dobrim OS-om. Uvjeren sam da će polako ali sigurno, s godinama koje dolaze, zauzeti svoje mjesto na tržištu. Tiha voda brege dere...
Na kraju ovog uvoda treba dodati da će se svi budući primjeri i lekcije koje se odnose na Linux bazirati na Ubuntu distribuciji na hrvatskom jeziku.
Još samo da objasnim ove tri slike ispod:
1.TUX je ime pingvina koji je odabran za maskotu Linuxa
2. Logo Ubuntu distribucije
3. Omiljena slika linuxašima
